Zamisli ovo… Petak je, 14:30 sati, sjediš u uredu, gledaš u ekran i već si mentalno na planinarenju ili negdje na moru. Mailovi i dalje dolaze, Excel i dalje traži tvoju pažnju, a ti duboko u sebi znaš da ovo nije to što trebaš u životu.
U isto vrijeme, netko drugi – možda tvoj susjed, možda student s kvarta ili netko koga nikad nećeš upoznati – upravo završava dostavu, zatvara laptop nakon freelance projekta ili prihvaća novu smjenu u app-u. Planira svoje vrijeme, financije i raspoloživost iz dana u dan, prema raspoloženju i željama. Nema menadžere iznad sebe, nema klasično radno vrijeme… Ima zadatak, rok i slobodu.
Počeo je kreirati život prema postulatima ‘gig ekonomije’, prema novoj realnosti na tržištu rada. Postao je Komber!
SADRŽAJ
Što je zapravo gig ekonomija?
Najjednostavnije rečeno: gig ekonomija model je rada u kojem pojedinci rade kratkoročne, fleksibilne poslove (tzv. ‘gig’, odnosno smjenski rad), umjesto stalnog zaposlenja kod jednog poslodavca. To je sustav u kojem zaposlenik, ali i poslodavac jedan drugome ne prodaju osmosatno radno vrijeme, nego se ‘udružuju’ za konkretne zadatke, za različite ljude ili firme.
Smjenski rad, u žargonu poznatiji kao ‘gaža’, a u standardnom hrvatskom jeziku kao ‘honorani posao’, znači da zaposlenik prodaje svoje vrijeme na sat ili dan te da jedan dan može zarađivati od izrađivanja loga, sutra voziti, prekosutra pisati tekst, a dan poslije pomagati u organizaciji eventa ili u restoranu…
Posloprimci, odnosno djelatnici (u ovom slučaju Komberi) postaju mikro-poduzetnici bez egzaktnog poslovnog plana i fiksnog ureda. Oni su djelatnici koji rade kad mogu, kad posla ima i kad ga žele obavljati.
Poslodavci, pak, u ulozi su tvrtke koja za svoje usluge angažira drugu tvrtku znajući da poslovni odnos može biti kratkoročan, a može biti postati rutinski te znajući da za svojeg ‘brzog djelatnika’ ne moraju plaćati različita davanja niti se baviti birokracijom.
Kako smo (uopće!) došli do ovoga?
Promjene na tržištu rada došle su s promjenama u digitalnom svijetu.Platforme su spojile ljude koji nude usluge i ljude koji trebaju uslugu, a onda se dogodila i ona tiha, ali ključna, promjena u načinu razmišljanja. Ljudi su počeli preispitivati klasičan posao i obvezivanje ugovorima. Počeli su cijeniti svoje vrijeme, osjećaj slobode, fleksibilnost i spontanost u svemu pa i u poslu.
Osnovno pitanje koje se počelo postavljati je: ‘Zašto bih radio 40 sati tjedno za jednu firmu, ako mogu 20 za jednu, 10 za drugu i ostatak vremena imati za sebe?’ Tvrtke su nove postulate rada prihvatile objeručke, posebice one kojima promet i obujam posla fluktuira i one koje su trebale manje fiksnih troškova.
Djelatnici su dobili više kontrole nad vremenom i stigli smo do revolucije koja se događa oko nas. Tržište rada prilagodilo se zahtjevima i brzini tržišta.
Tko su smjenski djelatnici (Komberi)?
Ne postoji jedinstven profil za smjenske djelatnike, koje ćemo u nastavku nazivati Komberima. To može biti student koji želi zaraditi sa strane. Može biti netko tko je dao otkaz jer mu je dosta korporacije, mama koja želi raditi od doma. Netko tko već ima posao, ali želi dodatni prihod.
Biti Komber nije zanimanje, to je način razmišljanja.
Komber može biti svaki radno sposoban hrvatski državljanin, stariji od 18 godina, bez obzira na dob, industriju ili iskustvo koje ima.
Zašto se ljudi odlučuju za gig ekonomiju?
Zbog slobode. Ne one ‘Instagram slobode’ gdje radiš s plaže (iako ima i toga), nego one stvarne: da možeš reći ‘danas ne radim’ bez da moraš tražiti dopuštenje.
Treba imati na umu da ovaj tip života nosi sa sobom i puno odgovornosti – ako ne radiš, nema prihoda. Ako ne organiziraš vrijeme, vrlo brzo si u kaosu. Ako ne znaš postaviti cijenu svog rada, netko drugi će to napraviti za tebe.
Gig ekonomija ti ne daje sigurnost, to si ti daješ. Gig ekonomija ti daje priliku. I to izvrsnu!
Što to znači za zaposlenike?
- Fleksibilnost → radiš kada želiš i koliko želiš;
- Projektni rad → fokus na zadatku, ne na radnom mjestu;
- Digitalna povezanost → platforme postaju ključni posrednik;
- Više izvora prihoda → jedan radnik na više klijenata;
- Brzina angažmana → od potrebe do realizacije u satima ili danima.
Ovo je ekonomija ‘on-demand’ rada.
A što je s poslodavcima?
Poslodavci su prije morali zapošljavati, potpisivati ugovore, dugoročno planirati. Danas? Pronađu Kombera, dogovore posao, odrade posao, ocijene kako će strukturirati sljedeću smjenu, ponove.
- brzo skaliranje radne snage;
- niži fiksni troškovi;
- pristup specifičnim vještinama na zahtjev;
- fleksibilnost u poslovanju;
- brža realizacija projekata.
Umjesto zapošljavanja i velikih troškova, angažirate Kombere samo kada vam zaista trebaju.
Mijenja li ova ekonomija pravila igre?
Ne samo da ih mijenja, nego briše stara pravila, a piše nova. Briše granice između zaposlenika i poduzetnika. Kako?
Jednostavno. Više nije čudno imati tri izvora prihoda. Više nije čudno mijenjati ‘poslove’ svakih par mjeseci. Više nije čudno da netko nikad nije imao klasičan ugovor za stalno.
Karijera više nije ravna linija. Više je kao klupko vune u kojem se stalno nešto zapetljava i otpetljava u novu kreaciju.
Ideja je bez puno kompliciranja spojiti ljude koji trebaju posao i ljude koji ga mogu odraditi – brzo, jasno i efikasno, na zadovoljstvo obiju strana.
Je li Komba budućnost rada?
Možemo reći da je ovaj model poslovanja sadašnjost i današnjica jer evolucija tržišta već je nastupila. Sve više ljudi ulazi u smjenski rad, a sve više kompanija ga koristi kao standard. Ono što se mijenja nije samo način rada, već i očekivanja: sloboda je zamijenila sigurnost, fleksibilnost – rutinu, a vještine pojedinca ‘pregazile’ su formalne titule.
I zato… Komba. Kao odgovor na potrebe moderne ekonomije. Kao veza koja povezuje Kombere i poslodavce, pojednostavljuje angažmane i omogućava brzu i sigurnu suradnju.
Kao idealna prilika za skok u vlak koji je već odavno krenuo.
